Najgori vicevi, stranica 392

Svađaju se dvije plavuše:
Zašto si spavala s mojim mužem!?
Pa da vidim koji je bolji.
Glupačo! Mogla si mene pitati!
Mama ciganka natjerala sina malog cigr da se okupa po prvi put u životu. Počne mali cigo trljati pa povikne:
Mamoooo, skinuo sam prvi sloj!
Tako, tako sine, samo ti trljaj!

Opet će mali:
Mamoooo, skinuo sam drugi sloj!
Tako, tako, samo ti sine trljaj!

Kad za koju minutu sin sav sretan poviče:
Mamoooo, našao sam majicu koju sam izgubio prošle godine!
Pošto se Mujo nekoliko dana nije pojavljao kući, krene Fata potražiti svog čovjeka. Nađe ga poslije nekog vremena kod Sulje kako igra poker. Malo od radosti, a malo od bijesa Fata vikne:
Mujo, bolan, polazi kući već jednom! Ti nemaš srca, čovječe!
Šuti, ženo, nemoj mi odavat' karte! - drekne Mujo.
Pita kondukter osobu u autobusu:
Je l' imate kartu?
What?
Kartu, molim.
Excuse me?
Kartu!
I don't understand.
Your ticket, please.
Šta?
Šetao Mujo sa sinom po nekom brdu. Naiđu na neku livadu, pa kaže Mujo sinu:
Vidiš, sine, ovdje je tvoj babo prvi put jeb'o. A ondje je stajala njena mater i sve gledala.
Jao, pa što je rekla?
Beeeeeeeeee!
Na intenzivnom odjelu sarajevske bolnice pacijenti su uvijek umirali u istom krevetu i to svake nedjelje u 11 sati, bez obzira na njihovo stanje. Liječnici su postali vrlo zabrinuti jer nikako nisu mogli ustanoviti što je uzrok umiranju pacijenata. Neki su liječnici čak retpostavljali da se radi o nekakvoj natprirodnoj pojavi. Jedan dan su odlučili okupiti radnu grupu koja će konačno uspjeti odgonetnuti što se događa. Jednu su se nedjelju okupili oko kreveta nekoliko minuta prije 11 sati i to zajedno sa sestrama i specijalistima iz svih područja medicine. Neki od njih su uzeli drvena raspela, neki Bibliju, a neki bijeli luk kako bi se zaštitili od zla.

Kad je sat konačno otkucao 11, odjednom se u sobi pojavila čistačica koja radi nedjeljne smjene, uđe u sobu, isključi sustav koji pacijenta održava na životu i uključi usisavač.
Razgovaraju dva prijatelja o nekoj curi:
Zašto svi trče za ovom ribom?
Zbog njene govorne mane.
Kakve govorne mane?
Ne može reći "ne"!
U Ljubljani na terasi jednog hotela, Bosanac doručkuje šnitu kruha s marmeladom. Dolazi do njega Janez i žvače žvakaću. Pita njega Janez:
Ali pa vi pojeste celo šnito hruha?

Bosanac mu odgovori:
Da.

Kaže Janez:
Mi pa ne. Mi pojemo samo sredino in trdo koro bacimo v reciklažo. Potem pa od tega napravimo dvopek in ga prodamo Bosancima.

Nastavi Janez žvakati žvakaću i opet pita Bosanca:
Ali pa vi pojeste celo marmelado?
Da.
Mi pa ne. Mi pojemo samo tisto v marmeladi kaj je mehko, a koščice in koro bacimo v reciklažo. Potem pa to recikliramo in prodamo Bosancima.

Janez nastavi žvakati žvakaću, a Bosanac njega pita:
Da li se vi Slovenci seksate?
Se vedno da da. (I nastavi žvakati)
I što radite s upotrebljenim prezervativima?
Je kaj...? Jih pa bacimo.
E vidiš, mi ih recikliramo, pa od njih napravimo žvakaće gume i prodamo ih Slovencima.
Slovenac:
Sanjao sam noćas Zagreb u plamenu. Odjekuju eksplozije, ljudi trče, žene vrište, djeca plaču...

Hrvat:
Ej, Janez, pa ti si si zloban do daske. Ja sam, vidiš, sanjao Ljubljanu obasutu cvijećem, ljudi su pjevali iz sveg glasa, zastave su se vijorile, djeca su nosila transparente...

Slovenac:
Stani! Kakve transparente? Što će to djeci? Što je pisalo na njima?

Hrvat:
Ma, otkud ja znam, pa znaš da ne znam čitati ćirilicu.
Zašto su Turci zaostali?
Zato što su 500 godina živjeli u Bosni.